Kriptoligaškola · tržište · demo liga

Škola / Temelji kriptoimovine

Lekcija 2 od 6 · 7 min

Bitcoin i ideja ograničene ponude

Cilj lekcijeNakon ove lekcije znaš kako nastaju novi bitcoini, zašto ih ima najviše oko 21 milijun i zašto ograničena ponuda sama po sebi ne jamči rast cijene.

Bitcoin je opisan u kratkom radu objavljenom u listopadu 2008. pod imenom Satoshi Nakamoto, a mreža je pokrenuta u siječnju 2009. Ni danas se ne zna tko stoji iza tog imena. Bitcoin nema tvrtku, upravu ni središnji ured. Održavaju ga programeri, rudari i korisnici koji pokreću softver, a promjena pravila traži širok dogovor.

Kako nastaju novi coini

Rudari skupljaju transakcije u blokove i natječu se tko će prvi riješiti računski zadatak. Pobjednik dodaje blok i dobiva nagradu: novostvorene bitcoine i naknade iz transakcija. Mreža težinu zadatka prilagođava otprilike svaka dva tjedna, tako da blok u prosjeku nastaje svakih desetak minuta, bez obzira na to koliko računala sudjeluje.

Svakih 210.000 blokova, otprilike svake četiri godine, nagrada se prepolovi. Taj se događaj zove prepolavljanje (halving). Nagrada je 2009. iznosila 50 BTC, a od travnja 2024. iznosi 3,125 BTC po bloku.

Ne moraš kupiti cijeli bitcoin

Jedan bitcoin dijeli se na 100 milijuna satoshija. Ako je hipotetska cijena 50.000 €, za 50 € dobivaš 0,001 BTC, odnosno 100.000 satoshija, prije naknada. Visoka cijena jednog coina zato ne znači da je „preskup”, a niska da je „jeftin”. To ćeš detaljnije obraditi u modulu o fundamentima.

Zašto je ograničena ponuda zanimljiva

Središnje banke količinu novca mijenjaju prema gospodarskim prilikama. Kod Bitcoina je raspored izdavanja unaprijed poznat i teško ga je promijeniti. Zagovornici to vide kao zaštitu od razvodnjavanja novca. Kritičari odgovaraju da je nefleksibilan raspored nepraktičan, da cijena jako oscilira i da svakodnevno plaćanje bitcoinom ostaje rijetko. Korisno je razumjeti oba stajališta.

Nisu svi postojeći coini dostupni. Dio je nepovratno izgubljen jer su vlasnici izgubili ključeve. Koliko točno, ne zna nitko, jer se izgubljeni coin na mreži ne razlikuje od onog koji godinama samo miruje.

Zapamti

  • Novi bitcoini nastaju kao nagrada rudarima, a blok u prosjeku nastaje svakih desetak minuta.
  • Nagrada se prepolavlja svakih 210.000 blokova, pa ukupna ponuda ostaje ispod 21 milijun.
  • Bitcoin je djeljiv, pa cijena jednog coina ne govori je li on skup ili jeftin.
  • Ograničena ponuda ne jamči rast cijene jer potražnja može pasti, a povijesni su padovi bili veliki.

Provjeri znanje

Za prolaz trebaš točno odgovoriti na barem dvije trećine pitanja. Pokušaja ima koliko želiš.

1. Rudari ove godine udvostruče snagu svojih računala. Što se dugoročno događa s brzinom nastanka blokova?
2. Prijatelj kaže: „Bitcoin je preskup, ne mogu kupiti ni jedan pa ga ne mogu ni imati.” Što je točno?
3. Oglas za novi token kaže: „Ponuda je zauvijek ograničena na 1 milijun komada, kao kod Bitcoina, pa će cijena sigurno rasti.” Gdje je pogreška u zaključivanju?