Lekcija 2 od 6 · 8 min

Tokenomika, opskrba i otključavanja

Tokenomika opisuje kako token nastaje, tko ga dobiva, kada ga smije prodati i zašto bi ga netko uopće držao. Može se dogoditi da je projekt koristan, a da token kao ulaganje bude loš, jer je opskrba rastegnuta u korist ranih ulagača.

Tri broja opskrbe

• Opskrba u optjecaju (circulating supply): tokeni kojima se trenutačno može trgovati.
• Ukupna opskrba (total supply): dosad stvoreni tokeni, uključujući zaključane, umanjeni za spaljene.
• Najveća opskrba (max supply): gornja granica, ako postoji. Neki tokeni je nemaju.

Potpuno razrijeđena vrijednost (FDV, fully diluted valuation) množi cijenu s najvećom opskrbom, ili s ukupnom ako najveća ne postoji. Pokazuje koliko bi projekt vrijedio uz istu cijenu kad bi svi tokeni bili u optjecaju. To nije predviđanje, nego upozorenje na razmjer buduće opskrbe.

Što provjeriti u rasporedu

• Raspodjela: koliko je namijenjeno timu, ranim ulagačima, zakladi i zajednici?
• Zaključavanje (vesting) i početni zastoj (cliff): kada i kojim tempom insajderi smiju prodavati? Velika jednokratna otključavanja rizičnija su od ravnomjernih.
• Emisija: koliko novih tokena nastaje kao nagrada za ulog (staking) ili rudarenje? Godišnji rast opskrbe razrjeđuje postojeće vlasnike, pa „prinos” od 15 % uz emisiju od 20 % nije stvarna dobit.
• Spaljivanje: smanjuje li se opskrba mehanizmom koji ovisi o stvarnoj upotrebi? Spaljivanje bez upotrebe često je samo marketing.
• Svrha tokena: treba li mreži doista token, na primjer za naknade ili osiguranje, ili postoji samo radi prikupljanja novca?

Kod Bitcoina je raspored jednostavan i dobro poznat: najviše 21 milijun novčića i izdavanje koje se smanjuje po unaprijed zadanim pravilima. Mnogi noviji tokeni imaju puno složeniju sliku, s velikim dijelom opskrbe koji je još zaključan. Zato ih nikad ne uspoređuj samo po cijeni ni samo po kapitalizaciji.