Lekcija 3 od 6 · 8 min

Gdje staviti stop

Stop nalog (stop-loss) odgovara na pitanje: pri kojoj cijeni moja ideja više ne vrijedi? Ne odgovara na pitanje koliko novca ti je žao izgubiti. Ta se dva broja često brkaju, a greška je skupa. Koliko smiješ izgubiti već je određeno rizikom i veličinom. Stop dolazi iz grafa.

Tri uobičajena izvora stopa

• Struktura. Kupnja u rastu ima prirodni stop ispod zadnjeg višeg dna ili ispod zone podrške.
• Volatilnost. Stop udaljen 1,5 do 3 ATR-a nastoji stajati izvan običnog šuma. Raspon je polazište, a ne zakon.
• Vrijeme. Ako se u zadanih N svijeća ništa nije dogodilo, izlaziš jer plan nije zaživio. Ovo dopunjava cjenovni stop, a ne zamjenjuje ga.

Ako je logičan stop dalje nego što je dopušteno, nemoj ga pomaknuti bliže. Smanji poziciju ili preskoči nalog. Preskakanje je često najbolji izbor.

Tipične greške

• Stop „koji boli malo”. Stop od 0,5 % bez obzira na graf postaje plaćanje naknade za izlazak na šumu.
• Točno na okruglom broju ili rubu razine. Tamo cijena često zakorači. Stavi ga malo dalje.
• Pomicanje stopa niže. Ovo je najskuplja navika. Podizanje stopa uz povoljno kretanje dopušteno je, spuštanje nije.
• „Mentalni stop”. U naglom padu nećeš reagirati kako misliš. Ako postoji, neka bude u sustavu.

Što stop ne jamči

Tržišni stop (stop-market) kod okidanja postaje tržišni nalog, pa može proći lošije od zadane cijene. Limitni stop (stop-limit) može ostati neizvršen ako cijena preskoči limit, a tada izlaza nema uopće. Na brzom ili nelikvidnom tržištu razlika može biti velika.

Na demu stop pomičeš tako da postojeći otkažeš i postaviš novi. Dok novog nema, količina je bez zaštite. Tako ga tehnički možeš i spustiti, pa pravilo da se stop ne spušta moraš držati sam.